Udio ISCO 1-4 (menadžeri + stručnjaci + tehničari + uredski) u ukupnom zapošljavanju po NACE sektorima u Hrvatskoj, 2008 vs 2025.
Izvor: Eurostat, lfsa_eisn2 — Labour Force Survey. Dob 15+, oba spola, u tisućama.
ISCO 1-4 udio (2008)
42%
741k od 1763k
ISCO 1-4 udio (2025)
52%
885k od 1702k
Rast ISCO 1-4
+10pp
+144k radnika
Najveći pokretač
ISCO 2
Stručnjaci/profesionalci: +11pp
ISCO 4 (uredski) pada: -2.7pp
Šalterski radnici, tajnice, službenici za unos podataka — ti poslovi nestaju. Digitalizacija, e-Građani, internet bankarstvo su ih zamijenili.
ISCO 2 (stručnjaci) raste: +11pp
Računovođe, pravnici, HR stručnjaci, compliance officeri, projektni menadžeri — isti "admin" posao ali s diplomom i većom plaćom. Birokracija se professionalizirala.
ISCO 1 (menadžeri) raste: +1.4pp
Više voditelja, direktora, organizacijskih funkcija. EU compliance, projektno upravljanje, nove regulatorne uloge zahtijevaju management sloj.
ISCO 3 (tehničari) stabilan: +0.3pp
Administrativni referenti, poslovni tajnici s VŠS, IT support. Relativno stabilan udio — neki sektori rastu (prijevoz +8pp), drugi padaju (obrazovanje -32pp reklasifikacija).
Promjena udjela svake ISCO grupe (u postotnim bodovima) između 2008. i 2025.
Djelatnost | 2008 | 2025 | ISCO 1 Δ | ISCO 2 Δ | ISCO 3 Δ | ISCO 4 Δ |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Prerađivačka industrija | 29.0% | 38.0% | +1.1 | +4.4 | +2.7 | +0.8 |
| Građevinarstvo | 25.0% | 33.8% | +4.2 | +2.7 | +3.3 | -1.5 |
| Stručne i znanstvene djelatnosti | 90.8% | 96.3% | +5.5 | +4.5 | +6.3 | -10.8 |
| Ugostiteljstvo i turizam | 23.0% | 28.0% | +2.5 | +0.1 | +1.4 | +1.0 |
| IT i komunikacije | 89.9% | 93.4% | +4.7 | +20.4 | -4.2 | -17.4 |
| Prijevoz i skladištenje | 47.2% | 49.6% | +0.5 | +0.6 | +8.2 | -7.0 |
| Financije i osiguranje | 97.1% | 98.9% | -0.4 | +21.5 | +7.8 | -27.0 |
| Javna uprava i obrana | 61.2% | 59.6% | +0.7 | +10.0 | -1.6 | -10.7 |
| Obrazovanje | 83.1% | 78.0% | -0.6 | +28.5 | -31.6 | -1.4 |
| Trgovina | 41.0% | 35.7% | -2.4 | +3.0 | -0.4 | -5.5 |
| Zdravstvo i socijalna skrb | 76.5% | 68.5% | -0.4 | +9.9 | -16.5 | -1.1 |
Hrvatska ima jedan od najvećih udjela javnog sektora u EU — ovisno o definiciji, 30-45% ukupne zaposlenosti (uključujući državna poduzeća poput HEP-a, HŽ-a, Hrvatskih šuma).
NACE sektori O (javna uprava), P (obrazovanje) i Q (zdravstvo) zajedno zapošljavaju ~394k ljudi u 2025. — to je 23% ukupnog zapošljavanja. Dodajte javna poduzeća u energetici (D), komunalnim uslugama (E), prometu (H) i dolazite blizu 40%.
U tim "javnim" sektorima, ISCO 1-4 udio je 59-78% — daleko iznad prosjeka od 52%. To potvrđuje percepciju da javni sektor ima disproporcionalno puno ne-operativnih uloga.
Napomena: Eurostat LFS ne razdvaja javno/privatno vlasništvo unutar sektora. NACE O je isključivo javna uprava, ali u ostalim sektorima (zdravstvo, obrazovanje, energetika) postoji miks javnog i privatnog.